e-Leadership MBA Student Turns CEO

One of our current e-Leadership MBA students and the 2016 scholarship winner Stjepan Vuković was recently appointed as CEO of InfoCumulus, a corporate member of the Span Group. Take a look into what he is to say about this new career challenge and the vision he has for the future of his company and business (in Croatian).

Nakon što je Span u potpunosti preuzeo InfoCumulus, a osnivač i direktor Sven Marušić postao član Uprave u Spanu zadužen za softverska rješenja, razgovarali smo s novim direktorom Stjepanom Vukovićem. On ističe kako je provedena reorganizacija i tako je cijeli tehnički tim InfoCumulusa formalno je prešao u odjel SPAN Software Solutions budući da je riječ o zajedničkim procesima isporuke i razvoja informatičkih rješenja, planiranja prodaje, mogućnosti suradnje s postojećim timovima te međusobnog dijeljenja projektnih iskustava i praksi.

Prema njegovim riječima InfoCumulus je ponovno orijentiran na ono iz čega je počeo, a to je poslovnio savjetovanje na području povezivanja poslovanja i IT-a.

InfoCumulus je u potpunosti postao sastavni dio Spana. Dio tvrtke je prešao u Span razvoj, a InfoCumulus će se baviti konzaltingom. Zašto je tome tako?

InfoCumulus je prije 7 godina osnovan kao tvrtka koja je pronašla nišu u ICT konzaltingu, na područjima gdje se povezuju IT i poslovanje. I ta niša je ostala tijekom svih ovih godina, no u međuvremenu je uspostavljena snažna tehnološka ekspertiza u isporuci IT rješenja – prvenstveno baziranih na Dynamics CRM platformi. Upravo u tome leži i ključ integracije InfoCumulusa i SPANa koja se nastavila nakon preuzimanja cjelokupnog vlasničkog udjela od strane SPANa. Cijeli tehnički tim InfoCumulusa formalno je prešao u odjel SPAN Software Solutions budući da je riječ o zajedničkim procesima isporuke i razvoja informatičkih rješenja, planiranja prodaje, mogućnosti suradnje s postojećim timovima te međusobnog dijeljenja projektnih iskustava i praksi. Sam koncept razvoja rješenja sličan je neovisno o tehnologijama koje se koriste, tako da sada ovaj veliki tim dijeli i zajedničke procese te na taj način jednostavnije upravlja poslovanjem. Ujedno, integracijom su tehnički timovi povećali i vlastite kapacitete u isporuci te pojačali mogućnosti tehnološke integracije različitih rješenja.

InfoCumulus se danas bavi onime čime je i počeo – poslovnim savjetovanjem na području povezivanja poslovanja i IT-a, odnosno kako i naš moto kaže: „InfoCumulus helps businesses to meet IT and vice versa.“ U tome InfoCumulus nastupa kao neovisan brend te tehnološki agnostičan u konzultantskim projektima.

Koje su ključne kompetencije koje danas ima InfoCumulus? Koliko je konzultanata i u kojim segmentima?

Nakon spajanja tehničkog odjela InfoCumulusa sa SPANom, u InfoCumulusu je trenutno zaposleno 5 konzultanata uz, naravno, mogućnost uključivanja i SPANovih zaposlenika na projektima gdje se pokaže potreba za njihovim znanjima. Ključne kompetencije bih podijelio i to upravljanje angažmanom zaposlenika – prvenstveno projekti adopcije poslovnih društvenih mreža (Yammer) ili implementacije programa i IT alata za upravljanje idejama (vlastito rješenje Idea Hub). Iako je riječ o informatičkim alatima, od prvog dana od kada se InfoCumulus počeo baviti ovim projektima, oni su bili dio konzalting tima – naglasak u ovim projektima nije na količini funkcionalnosti koje će softver pružiti, već na načinu na koji će se koristiti.

Priprema CRM projekata – iako se svijest o CRM-u posljednjih godina mijenja, i dalje je teško odrediti zašto, kako i u kojim područjima startati. Ono što InfoCumulus radi su aktivnosti koje prethode tehničkoj implementaciji. Povezivanje poslovnih ciljeva s ciljevima budućeg CRM sustava, kaskadiranje tih ciljeva na razinu procesa te u konačnici izrada CRM roadmapa koji uzima u kontekst postojeće procese i IT podržanost, plan razvoja te tehnološku izvedivost. Ovaj pristup korisniku bi trebao olakšati planiranje investicija u buduće tehnološke CRM projekte, ali i proširiti sliku na više poslovnih područja te na taj način osigurati sinergiju pojedinačnih projekata.

ICT konzalting – ovom temom, tada na području savjetovanja oko cloud usluga je InfoCumulus i krenuo prije 7 godina i zadržao do sada. No, danas je portfelj usluga proširen, u najnovije vrijeme u smjeru „digitalne transformacije“ gdje korisnicima jednostavno pomažemo snimiti postojeće poslovne procese i potrebe te izraditi roadmap tehnoloških i organizacijskih projekata kako bi se najprije digitalizirali, a nakon toga i otvorili vrata za digitalnu transformaciju i stvaranje novih poslovnih modela.

Koja su vam ključna tržišta?

Povijesno su naša ključna tržišta ona srednje i istočne Europe. Isto tako, poslovni rezultati su uvijek pokazivali veći udio prihoda od izvoza nego od prihoda na domaćem terenu. U narednom razdoblju želimo zadržati ista tržišta, povećati broj projekata koje na njima realiziramo, ali i otvoriti pristup zapadnim tržištima.

Vjerujemo da kroz inovativne projekte i vlastitu metodologiju prvenstveno u adopciji IT rješenja kao što su platforme za internu komunikaciju i kolaboraciju (Yammer, Workmates, Worplace by Facebook) ili upravljanje idejama zaposlenika možemo pronaći svoje mjesto i na tim tržištima.

Korisnici danas traže brza rješenja. Koja su neka od ključnih koje oni traže?

Ne bih u ovom kontekstu ponudio generalan odgovor, obzirom na raznolikost ponude IT rješenja i činjenicu da je svatko od nas ipak uokviren projektima, tehnologijama ili tržištima na kojima nastupamo.

No ono što bih možda detaljnije prokomentirao je proces implementacije softverskih rješenja – ranije sam spomenuo kako su IT rješenja kojima se InfoCumulus danas bavi od početka pripadala konzalting, a ne tehnološkom delivery timu.

Naš projektni pristup u aplikacijama za upravljanje angažmanom (poslovne društvene mreže te sustav za upravljanje idejama) zaposlenika se odmiče od tehnologije i više od 80% aktivnosti čine aktivnosti koje ćemo lakše pripisati change managementu nego tehnološkoj isporuci. Svrha toga je upravo fokusirati se na primjenu rješenja i veću stvarnu korištenost od strane zaposlenika – u tom kontekstu odabiremo i tehnologije koje su dostupne u cloud varijanti, često čak i bez mogućnosti proširenja funkcionalnosti van paketa koje je kreirao proizvođač. Aktivnosti koje nalazimo u takvim projektima jest zaista velik broj intervjua s krajnjim korisnicima u svrhu planiranja sadržaja, izrada komunikacijske strategije, izrada mehanizama gemifikacije i nagrađivanja, kontinuirana komunikacija s korisnicima kroz intervjue i radionice i nakon što je sustav u produkciji, edukacija i sl.

Dio tih aktivnosti podrazumijeva se u svakom tehnološkom projektu, no ovdje je ipak riječ o drastičnoj razlici u količini ovih aktivnosti. Primjerice, u projektu koji smo nedavno pokrenuli za jednu domaću tvrtku smo samo u svrhu planiranja budućeg sadržaja razgovarali s 50ak različitih zaposlenika. Mi smo ovakvu metodologiju počeli razvijati kada smo prije četiri godine ušli u segment poslovnih društvenih mreža (Yammer) i oko nje izgradili projektni pristup, a danas na projektima susrećemo takve aktivnosti i kod softverskih, čak i infrastrukturnih projekata. Čini mi se kako se u posljednje vrijeme sve više planira i čak pokreću zasebni projekti za uspješniju adopciju određene aplikacije od krajnjih korisnika. Uostalom, uloga softvera je pružanje podrške poslovanju, a nju je teško maksimalno ostvariti ako se kontinuirano ne prati njena stvarna iskoristivost – u početku na izvještajnoj razini, a kasnije od tih podataka napraviti konkretne aktivnosti i plan adopcije.

Kako detaljnije izgleda jedan takav projekt – primjerice, projekt implementacije poslovne društvene mreže?

Često volimo reći kako je možda i najvažnija stavka u konzalting projektima „upravljanje očekivanjima“. Jednostavno, teško je unaprijed raspisati funkcionalnu specifikaciju, a još teže pratiti i njenu realizaciju. U tom kontekstu u projektu nas očekuje značajna količina interakcije s klijentom. Prije nego upogonimo poslovnu društvenu mrežu, 1-3 mjeseca (ovisno o veličini tvrtke) posvetimo planiranju budućeg sadržaja. Sadržaj o kojem govorimo mora biti poslovno relevantan i iz tog razloga kroz intervjue tražimo teme koje u današnjoj komunikaciji nedostaju ili tražimo dijelove procesa koje možda na ovaj način možemo ubrzati. Intervjue radimo s manje-više svim vlasnicima poslovnih područja ili procesa kako bismo razradili katalog korisničkih scenarija – preciznije, isplanirali teme koje želimo na ovakvoj mreži. Uz svaki korisnički scenarij potreban nam je i interni „change agent“, osoba koju u Yammer kontekstu volimo nazvati Yambassador ili YamChamp. Riječ je o power useru na samoj mreži i svojevrsnom moderatoru svog scenarija, ali ključna uloga te osobe se zapravo odvija izvan mreže na redovnim sastancima, kavama, razgovorima na hodnicima. Zadatak te osobe je prepoznati koje su aktualne teme u poslovanju tvrtke zanimljive u kontekstu korisničkog scenarija i jednostavno donijeti te teme iz redovnog poslovanja na virtualno kolaboracijsko okruženje.

Nakon izrade kataloga korisničkih scenarija, predstoji nam pokretanje mreže. Ovo je kombinacija tehnoloških aktivnosti (provizioniranje sustava, integracije), ali i internih marketinških aktivnosti kako bi se naglasila važnost i povećala svijest o ipak novom načinu komunikacije. U nekim projektima interni marketing seže sve do organiziranje posebnih internih događaja na kojem Uprava tvrtke predstavlja očekivanja pa sve do izrade popratnih marketinških materijala.

Okvirno nakon 2-4 mjeseca puštamo mrežu u produkciju. No, kako je sama priroda društvene mreže suprotna uspostavljanju zasebnih procesa ili procedura, možemo reći da projekt tek počinje. Potrebno je izgraditi motivirajuće okruženje i kulturu u kojoj će zaposlenici diskutirati, predlagati, kritički se osvrtati, a da zadržimo razinu profesionalnosti i pratimo poslovne ciljeve. U ovoj fazi nakon pokretanja mreže, često ostajemo s korisnikom dulje od godinu dana gdje pomažemo kroz redovito praćenje stvarne korištenosti te izrade mjesečnih aktivnosti koje sežu od dnevne aktivnosti na samoj mreži pa da novih runda razgovora s korisnicima u obliku intervjua i radionica. Poslovna društvena mreža je živ organizam, kao i samo poslovanje, tako da se paralelno s većom iskorištenosti od strane korisnika uvijek javljaju prilike i za razvoj novih, naprednijih scenarija koji čak mogu uključivati vanjske partnere ili klijente.

Koji su neki od projekata implementacije poslovnih društvenih mreža na kojima ste radili?

Vraćamo se na tržišta srednje i istočne Europe: od jedne od najvećih ukrajinskih tvrtki DTEK, slovačke TABA banke pa sve do nama bližih tvrtki – Hrvatski telekom, Hrvatska Pošta, Telekom Srbije, Atlantic grupa, Gorenje d.d., CARNet i drugi. Pored tvrtki iz enterprise segmenta, benefite mogu ostvariti i tvrtke od nekoliko desetaka ili stotina zaposlenika. Zanimljivo, imamo i nekoliko korisnika iz IT branše u regiji, a prva tvrtka u kojoj smo pokrenuli projekt bio je upravo SPAN – no, davno prije nego je pokrenuta priča o akviziciji.

Zašto tvrtke uopće pokreću ovakve projekte, pored svih kanala komunikacije koji postoje?

Jedan od razloga je što i dalje postoje komunikacijski silosi i oni više leže u samoj organizaciji, a ne u tehnologiji. Također, postojeći komunikacijski kanali imaju svoju svrhu no poslovne društvene mreže ih nadopunjuju u temama kao što su rasprave, vidljivost pojedinaca, generiranje prijedloga i sl. Jednostavno, i dalje lakše je napisati prijedlog na društvenoj mreži nego poslati e-mail na sve zaposlenike, a čak i s tehničke strane ako se nakon takvog prijedloga razvije diskusija, e-mail vrlo brzo postaje nepregledan i čak neupotrebljiv. Važno je napomenuti da povijesno niti jedan novi kanal komunikacije (telefon, e-mail intranet, instant messaging, enterprise social) nije „ugasio“ prethodne kanale, već im je postao komplementaran i otvorio nove mogućnosti u komunikaciji.

Related News: The Power of Networking = The Power of Now

About the Authors: Dražen Tomić is the interviewer and editor of the ICT  Business.